Kategorije

Povratak na atrakcije

Tvrđava Zrinski

Radno vrijeme:
Ljetno razdoblje (1. svibnja – 30. rujna)
od ponedjeljka do petka 09.00-18.00 sati

Zimsko razdoblje (1. listopada – 30. travnja)
od utorka do nedjelje 09.00-16.00 sati
U zimskom razdoblju ponedjeljkom je Tvrđava zatvorena!

Kontakt:
Marketinški rukovoditelj: Szojkó - Szinyákovics Kornélia
Mobil: 06/70-7028600
E-mail: nelliszojko[at]gmail[dot]com

Kaštelan: Lebedy János
Mobil: 06/20-2389131
E-mail: lebedyjano[at]gmail[dot]com

E-mail adresa tvrđave: szigetvarivar75[at]gmail[dot]com

Ulaznica:
Adult ulaznica: 1850 HUF / osoba
Dijete (od 6 godina) studenti, umirovljenici: 1250 HUF / osoba
Grupa popusta (15 osoba): 1450 HUF / osoba

 

Tlocrt tvrđave unatoč višekratnoj pregradnji i danas zastupa karakteristični oblik zemljanih utvrda XVI. stoljeća. Četiri kule i zidine okružuju prostor nepravilnoga četverokuta. Kraj zidina na istočnoj, zapadnoj i južnoj strani uzdižu se široki zemljani nasipi, skoro do visine zidina. Na sjevernoj strani nalaze se kazamate izgrađene nakon odlaska Turaka. Južne zidine su po srijedi otvorene s paviljonom lučnoga oboda. Tvrđava svoj današnji oblik dobija nakon opsade 1566. kada Turci započinju obnovu i grade kule. Za vrijeme turske vladavine u tvrđavu se ulazilo samo preko jedne kapije koja stoji i danas, doduše preuređena u baroknom stilu, odakle u tvrđavu vodi betonirani haustor. U sredini dvora tvrđave nalazi se u Mađarskoj jedinstvena Sulejmanova džamija s krnjim tornjom i prema Meki okrenutim mesžidom, na zidovima se naziru ostatci turskih, arapskih i perzijskih natpisa.

Početkom 1930-ih godina grof Andrássy svoj ljetni dvorac stavlja pod isti krov s džamijom, u čijim je prizemnim odajama 2015. otvorena izložba tursko-ugarskih krajiških ratova. Na području stare unutarnje tvrđave prilikom iskapanja pronađeni su ostatci zidova temeljaca srednjovjekovnoga tornja, bunar unutarnje tvrđave te ostatci nekadašnje četverouglaste viteške tvrđave, potom vodeni jarak što je okruživao Tvrđavicu. Iskopano je i područje unutarnje tvrđave s vodenim jarkom, mjesto gdje je Zrinski pokušao proboj.

Opsada 1566.

Prošlost grada proteže se unazad više tisućljeća, ipak u sjećanju je zbog junačkih borbi s Turcima time postavši najglasovitijom ugarskom utvrdom. Sulejman I. Veličanstveni krenuo je 30-40 puta jačim silama pritov branitelja tvrđave, njih svega 2500, utaborio se na polju istočno od tvrđave 5. kolovoza 1566. Turci su poslali glasonoše k Zrinskom te mu zapovijedili, neka preda utvrdu. Zrinski je odbio tursku ponudu, započela je opsada. Prvo je pao Novi grad, a potom zauzet i Stari grad. Turci su isušili jezero oko tvrđave i počeli zakapati jarke, kako bi približili tvrđavi. Turci su pretrpjeli značajne gubitke, ali je i branitelja bilo sve manje. Sultan nije doživjeo pad utvrde: dva dana prije okončanja opsade je umro, međutim njegova smrt držana je u tajnosti, Sulejmana su posadili na svoga konja kako bi se održala borbenost turskih ratnika. Zrinski je unatoč krvave opsade dulje od mjesec dana umjesto predaje odabrao borbu do zadnjega: u zoru 7. rujna je na čelu svojih preostalih 200 vojnika pokušao proboj, na taj način dajući primjer domoljublja.